Pređi na Sadržaj

Blog arhiva

Manastir Fenek

Danas se obeležava Prenos moštiju svete Petke. Stoga, donosimo priču o Manastiru Fenek.

Manastir Fenek smešten je u jugoistočnom delu Donjeg Srema, na teritoriji sela Jakova, udaljen 20 kilometara od Beograda. Manastirski kompleks se sastoji od crkve posvećene svetoj Petki, konaka koji okružuje crkvu sa tri strane i zasebne kapele takođe posvećene svetoj Petki. Iako po svom geografskom položaju ne spada u grupu fruškogorskih manastira, Fenek je po svom nastanku, uslovima istorijskog razvoja i arhitektonskim oblikom uvek tretiran u okviru ove grupe. Od samog osnivanja manastir je bio značajno središte kulta svete Prepodobne mati Paraskeve, koji se od početka XV veka naročito razvija na području Beograda i Donjeg Srema.

Ne postoje pouzdani podaci na osnovu kojih bi se mogao utvrditi tačan datum podizanja manastira, niti ime njegovog ktitora. Prema predanju, koje prenosi mitropolit Vikentije Jovanović u svom izveštaju od 2. decembra 1775. godine, manastir Fenek su, kao i manastire Krušedol i Hopovo, podigli u drugoj polovini XV veka srpski vladika Maksim Branković, sa bratom despotom Jovanom i majkom Angelinom. Ipak, najraniji istorijski pomen Feneka potiče iz 1563. godine. Na osnovu arheoloških istraživanja može se zaključiti da je stara crkva manastira Fenek izvedena kao jednobrodna, longitudinalna i verovatno zasvedena građevina sa bočim polukružnim pevnicama. Iako su pripreme za obnovu manastira i izgradnju nove crkve otpočele već 1775. godine, na realizaciju izgradnje čekalo se sve do kraja XVIII veka zbog nedostatka novca i ratnih zbivanja 1789–1791. godine, kada je manastir prilično stradao. Nova barokna crkva koja i danas postoji podignuta je u periodu 1794–1797. godine, po projektu zemunskog majstora Maurilijusa Rabla. Arhitektonsku realizaciju fasada odlikuje bogatstvo baroknih dekorativnih elemenata koji najviše dolaze do izražaja na zvoniku i zapadnoj fasadi.

Od svog postanka do danas za manastir se vezivao kult isceliteljskog izvora. Ozidani bunar s lekovitom vodom pojavljuje se tako u svim opisima manastira Fenek kao njegova posebna znamenitost. Nad lekovitim izvorom je nekada postojala stara kapela, o čijem vremenu postanka ne postoje podaci, ali o njenom izgledu svedoči bakrorez Svete Paraskeve iz 1782. godine. Ovaj likovni predložak prikazuje kapelu kao skromno poligonalno zdanje sa prizidanim pravougaonim aneksom. Danas postojeća kapela sv. Petke, udaljena sto metara od manastirske crkve, potiče iz 1800. godine. O vremenu podizanja svedoči ktitorski natpis u priprati kapele. Radovi na konačnom uređenju i opremanju unutrašnjosti kapele potrajali su još neko vreme, tako da je njeno osvećenje bilo tek 15. avgusta 1807. godine. Današnji konaci manastira Fenek obuhvataju crkvu sa tri strane: zapadne, severne i južne. Pretpostavlja se da su izgrađeni 1785. godine, kad ih je osveštao mitropolit Mojsej Putnik. Najpotpunije podatke o istorijskom izgledu konaka daju sačuvani planovi iz 1878. godine. Iako su stradali u kasnijim ratnim dešavanjima, konaci i danas predstavljaju impozantnu baroknu jednospratnu građevinu, sa otvorenim tremom ka porti crkve. Manastir Fenek je 1950. godine utvrđen za kulturno dobro, a 1979. godine za kulturno dobro od velikog značaja.

0 Nastavi sa čitanjem →

Služba zaštite obišla Geneks kulu

Stručna služba Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda u okviru svojih redovnih aktivnosti i zadataka vrši sagledavanje i praćenje stanja kulturnih dobara, dobara pod prethodnom zaštitom kao i onih objekata i graditeljskih celina koji će takav status dobiti.

0 Nastavi sa čitanjem →

Obeležavanje dana Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda ovoga maja obeležava 61 godinu svog rada i delovanja na očuvanju kulturnog nasleđa glavnog grada.

0 Nastavi sa čitanjem →

Zahvalnica Narodnog muzeja

Na svečanosti priređenoj povodom obeležavanja 177 godina od osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu održanoj 10.05.2021. godine, Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda je uručena Zahvalnica za ostvarenu uspešnu saradnju.

U ime Zavoda zahvalnicu je primila direktor Olivera Vučković.

Podsećamo da je rekonstrukcija Narodnog muzeja u Beogradu, kulturnog dobra od velikog značaja realizovana u periodu od 2014. do 2018. godine.

0 Nastavi sa čitanjem →

Mesto predaje ključeva 1867. godine

Dok obeležavamo Dane Beograda 2021. važno je da se prisetimo zbog čega su datumi 16 i 19. april značajni za našu prestonicu. Dana 16. aprila 878. godine se prvi put u istorijskim dokumentima pominje slovenski naziv grada Beograda.

0 Nastavi sa čitanjem →

Dani Beograda 2021.

U Skupštini grada Beograda održana je konferencija za medije na kojoj je najavljen bogati program Dana Beograda 2021. koji će biti obeleženi od 16-19. aprila u našem gradu.

0 Nastavi sa čitanjem →

Smiljanićeva ulica kulturno dobro

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda je uradio predlog odluke, a na sednici Vlade Republike Srbije održanoj 8.4.2021. godine, Smiljanićeva ulica u Beogradu je utvrđena za prostorno kulturno-istorijsku celinu.

0 Nastavi sa čitanjem →

Sava centar je utvrđen za kulturno dobro

Na prelog Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 8.4.2021. godine, utvrdila Sava centar za kulturno dobro

0 Nastavi sa čitanjem →

Crkva Aleksandra Nevskog

Projekat za Crkvu Sv. Aleksandra Nevskog na Dorćolu izradila je Jelisaveta Načić, prva žena arhitekta u Srbiji.

1 Nastavi sa čitanjem →

Spomenik Vasi Čarapiću

Spomenik Vasi Čarapiću je utvrđen za kulturno dobro 2019. godine.

0 Nastavi sa čitanjem →