Projekat za Crkvu Sv. Aleksandra Nevskog na Dorćolu izradila je Jelisaveta Načić, prva žena arhitekta u Srbiji.

Prijave za šetnje i radionice na Danima Beograda
Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda i ove godine učestvuje u brojnim programima Dana Beograda. Pratite objave na našim društvenim mrežama, a prijavite se na sajtu Dana Beograda https://danibeograda.rs/prijave/

Vidimo se!

Nikolajevska crkva
Nikolajevska crkva podignuta je u periodu od 1745-1752. godine na mestu starije, slamom pokrivene drvene crkve.

Gročanska čaršija
Varoš Grocka je administrativni, trgovački i kulturni centar Opštine Grocka, jedne od sedamnaest beogradskih opština.

Produžen rok
Važno obaveštenje! Produžen je rok za dostavljanje radova za konferenciju “Graditeljsko nasledje i urbanizam” do 25. marta 2021. godine.


Crkva Svetih arhandjela Mihaila i Gavrila u Batajnici
Crkva Svetih arhandjela Mihaila i Gavrila u Batajnici predstavlja svedočanstvo trajanja naselja i življenja pravoslavne verske zajednice na području grada Beograda i poseduje arhitektonsko-urbanističke vrednosti kao kvalitetno ostvarenje podignuto severno od Save i Dunava i kao značajna dominanta na raskrsnici naselja. Podignuta je kao jednobrodna barokna gradjevina, zasvedena poluobličastim svodom, pokrivena dvoslivnim krovom.

Na istočnom delu crkve je polukružna apsida, a na zapadnom vitki trospratni zvonik, čiji volumen se postepeno sužava ka vrhu, s lučno zasvedenom otvorenom pripratom. Fasade su podeljene pilasterima s naglašenim kapitelima i udvojenim krovnim vencem. Prozori su dekorisani lučnom profilacijom. Na zvoniku se izdvajaju okulusi i sat. U porti se nalaze skladan zavetni krst od ružičastog kamena i kapela.
Bogato drvorezbareni barokni visoki ikonostas ukrašen je pozlaćenim floralnim motivima, prepletima lišća i girlandi. Horizontalno je podeljen vencima, a vertikalna podela je izvedena izraženim tordiranim stubovima, polustubovima i pilasterima. Iznad carskih dveri u ovalnom medaljonu nalazi se ispis na crkvenoslovenskom, koji sadrži podatke o nastanku crkve i godinom završetka izgradnje, 1785. Na ikonostasu se nalaze 54 ikone. Prema slikarskom postupku i stilskim karakteristikama, ikone se mogu podeliti u dve grupe koje su izvesno radila dva majstora. Prvu grupu čine prestone ikone i red apostola, a drugu – ikone gornje zone sa scenama praznika i ikone na arhijerejskom prestolu. Na osnovu likovnog izraza sačuvanog na ikoni Apostol Jakov, brat Božiji može se zaključiti da ikonopis pripada školi vrsnog baroknog slikara Teodora Kračuna, ako ne i samom slikaru. Barokna raskoš, razigranost boja i živost predstava čine ovaj ikonostas vrednim delom.

U crkvu se ulazi kroz stara hrastova vrata radjena u duborezu, stilizovanih baroknih floralnih motiva, sa bravama od kovanog gvoždja. Crkvena zvona su izlivena u prvim decenijama 20. veka. Na jednom od njih je godina 1927.

Crkva čuva raritetne liturgijske knjige štampane u Moskvi u 18. veku i jedinstvene predmete primenjene umetnosti kao i dva zvona – od kojih je jedno liveno od zvona iz Budima 1801, a preradjeno 1903. godine u zemunskoj Livnici Pantelić.

Crkva Svetih arhandjela Mihaila i Gavrila u Batajnici utvrdjena je za kulturno dobro 1983. godine.


Kuća arhitekte Jovana Ilkića u Beogradu
Arhitekta Jovan Ilkić svrstava se u red najznačajnijih autora srpskog akademizma u periodu od 1884. do 1914. godine