Skip to Content

Monthly Archives: February 2012

Istraživanje i valorizacija javnih prostora u Beogradu

Iako su javni prostori bili predmet istraživanja prilikom izrade različitih dokumenata – elaborata za proglašenje prostornih kulturno-istorijskih celina, izrade elaborata Službe zaštite za potrebe izrade urbanističkih i prostornih planova, različitih analiza urbanog nasledja Beograda isl, još uvek nisu u potpunosti prepoznate njihove kulturno-istorijske, arhitektonsko-urbanističke i društvene vrednosti. Kriterijumi vrednovanja javnih prostora, kao konstitutivnih elemenata gradograditeljstva, manje su poznati nego kriterijumi vrednovanja pojedinačnih gradjevina. Istraživanje tokom 2008. godine bi obuhvatilo evidentiranje javnih prostora, prikupljanje i analizu istorijske i druge relevantne gradje, formiranje kriterijuma valorizacije i valorizaciju. Takodje se planira snimanje postojećeg stanja javnih prostora na potezu od Kalemegdana do Slavije savremenim tehnologijama. Projekat bi trebalo nastaviti i 2009. godine, tako da je konačni cilj formiranje Registra javnih prostora u Beogradu.

2004- Gradska arhitektura

1. Igumanova palata, Terazije – restauracija fasada
2. „Kuća legata“, Knez Mihailova 46 – Glavni projekat adaptacije i revitalizacije
3. „Kuća legata“, Knez Mihailova 46 – restauracija fasada
4. Zgrada Starog dvora, Dragoslava Jovanovića 2 – restauracija fasada
5. Zgrada Generalštaba, Kneza Miloša 22 – restauracija fasada
6. Smederevska banka, Terazije 39 – restauracija dvorišnih fasada
7. 29. novembra 10 – restauracija fasada
8. Dobračina 42 – restauracija fasada
9. Glavna 4, Zemun – restauracija fasade
10. Karamatina kuća, Karamatina 17, Zemun – restauracija fasade
11. Kapetanija, Kej oslobodjenja 8, Zemun – restauracija fasada
12. Terazije 36 – restauracija fasade
13. Knez Mihailova 51 – restauracija fasada
14. Prizrenska 7 – restauracija fasada
15. Dom Društva Sv.Save, Cara Dušana 11-11a – restauracija fasada
16. Dom Sv.Save, Cara Dušana 13 – restauracija fasada
17. Jevrejska 16 – restauracija fasada
18. Kralja Milana 2 – restauracija fasada

2004-Javni spomenici i znamenita mesta

1. Spomen kosturnica u Lazarevcu
2. Spomen kosturnica braniocima Beograda 1914-1918. godine na Novom groblju
3. Spomenik takovskim junacima – Projekat postamenta
4. Spomenik knezu Mihailu u Sofiji – Projekat spomenika
5. Elaborat održavanja Javnih spomenika
6. Program restauratorskih radova za spomenike u Aleji velikana na Novom groblju

2004-Beogradska tvrdjava

1. Kompleks Zindan kapije – Program završnih istraživačkih i pripremnih radova
2. Most ispred Sahat kapije – Elaborat sanacionih i restauratorskih radova
3. Most ispred Zindan kapije – Elaborat sanacionih i restauratorskih radova
4. Most ispred Despotove kapije – Elaborat sanacionih i restauratorskih radova
5. Zgrada Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda – Glavni projekat adaptacije suterena i klimatizacije objekta

Istraživanje i valorizacija javnih prostora u Beogradu

Iako su javni prostori bili predmet istraživanja prilikom izrade različitih dokumenata – elaborata za proglašenje prostornih kulturno-istorijskih celina, izrade elaborata Službe zaštite za potrebe izrade urbanističkih i prostornih planova, različitih analiza urbanog nasledja Beograda isl, još uvek nisu u potpunosti prepoznate njihove kulturno-istorijske, arhitektonsko-urbanističke i društvene vrednosti. Kriterijumi vrednovanja javnih prostora, kao konstitutivnih elemenata gradograditeljstva, manje su poznati nego kriterijumi vrednovanja pojedinačnih gradjevina. Istraživanje tokom 2008. godine bi obuhvatilo evidentiranje javnih prostora, prikupljanje i analizu istorijske i druge relevantne gradje, formiranje kriterijuma valorizacije i valorizaciju. Takodje se planira snimanje postojećeg stanja javnih prostora na potezu od Kalemegdana do Slavije savremenim tehnologijama. Projekat bi trebalo nastaviti i 2009. godine, tako da je konačni cilj formiranje Registra javnih prostora u Beogradu.

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA LOKALITETA CRKVINE-STUBLINE KOD OBRENOVCA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U periodu izmedju 22. septembra i 10. decembra 2008. godine nastavljena su sondažna istraživanja na ovom lokalitetu. Otvorene su dve sonde, ukupne površine 96m². Obe sonde su otvorene radi provere rezultata dobijenih geofizičkim istraživanjima izvršenim prethodne godine.U sondi 05/2008, konstatovani su ostaci jedne veoma dobro sačuvane kuće iz perioda finalnog neolita (kraj Vinča-Pločnik faze) sa izuzetno bogatim inventarom pokretnih i nepokretnih arheoloških nalaza.

Kuća je bila veličine 9h7m, orijentisana dužim stranama približno sever-jug. U okviru kuće konstatovane su bar dve prostorije na osnovu pregradnih zidova. Očuvani su delovi zapadnog, severnog i istočnog zida, kao i tragovi stubova koji su nosili platna zida. Južni deo objekta delimično zalazi u profil i nije ove godine istražen.

U severozapadnom uglu objekta, konstatovani su ostaci jedne kalotaste peći, oko koje su stajale posude za hranu. Interesantno je da su ove posude očuvane u celosti. U severoistočnom delu otkriven je recepijent koji najverovatnije predstavlja žrtvenik.

U jugoistočnom delu istraženog objekta konstatovani su ostaci podnice još jedne manje peći. Unutar objekta otkriveno je devet grupa keramike, koje čine uglavnom cele posude ili posude koje se dobrim delom mogu rekonstruisati. Centralni deo objekta je najverovatnije bio popločan fragmentima keramike.

U centralnom delu kuće, stajao je žrvanj elipsoidne osnove sa jednom celom posudom in situ.
Na prostoru pored peći i žrvnja, konstatovana su tri groba sa skeletnim ukopima iz perioda 18-19.veka. I u prethodnoj kampanji 2006.godine, konstatovana je manja nekropola istočno od nalaza ovih grobova, pa se može pretpostaviti da i ovogodišnji otkriveni grobovi pripadaju istoj nekropoli.

U toku je obrada pokretnog arheološkog materijala, kao i konzervacija posuda iz objekta.

Tokom iskopavanja, nastavljeno je i sa geofizičkim ispitivanjima na prostoru istočno od terena istraživanog u ovogodišnjoj kampanji. Sa rezultatima dobijenim ovogodišnjim ispitivanjima ukupno je pokrivena površina od oko 3,5 ha prostora na kome se mogu očekivati ostaci objekata ovog naselja. Na osnovu površinskih nalaza na terenu, ovo naselje zahvatalo bi površinu od oko 16 ha.

LOKALITET STARI MANASTIR RAKOVICA

selo Rakovica, opština Voždovac

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Na osnovu rezultata arheoloških iskopavanja obavljenih 2007.godine, a u cilju lociranja ostataka srednjovekovnog manastira, plato za koji se pretpostavljalo da sadrži ostatke gradjevina vezanih za kompleks Starog manastira Rakovica, ispitan je metodom geofizičke prospekcije. Istraživanje je vršeno kombinacijom geomagnetnog i geoelektričnog kartiranja visoke rezolucije. Rezultati ovih ispitivanja pokazali su da se na platou mogu očekivati ostaci arhitekture, ali se na osnovu snimka nije moglo zaključiti o kojim ostacima se radi. Zbog toga se pristupilo sondažnim arheološkim iskopavanjima koja su obavljena od 16. jula do 16. avgusta 2008. godine.
Sistemom arheoloških sondi i rovova pokriven je veći deo platoa. U toku ovogodišnje kampanje otvoreno je osam arheoloških sondi i rovova čija površina prelazi 150 m². Konstatovano je da se radi o višeslojnom lokalitetu sa komplikovanom stratigrafijom. Na relativno malom prostoru život se odvijao uz prekide tokom nekoliko hiljada godina, a objekti mladjih slojeva su dosta oštetili i poremetili slojeve starijih horizonata. Tako se u ukopima koji su najmladji mogao konstatovati materijal od neolita do XX veka.
Najstariji horizont naseljavanja lokaliteta predstavlja horizont vinčanske kulture koji je na žalost zastupljen samo pokretnim materijalom. Na prostoru sonde 12/08, konstatovana je samo manja zona kućnog lepa (dimenzija 0,60 h 0,80m ). U sondi 11/08, kod zapadnog temena (teme D), konstatovana je konstrukcija od pločastog kamenja. Takodje, otkrivena je i manja kamena konstrukcija, gradjena bez upotrebe vezivnog materijala, u čijoj sredini je otkriven jedan odbitak od vulkanskog stakla, kao i kremena alatka. U ovom sloju otkrivene su, pored velikog broja fragmenata keramike, i kamene alatke (sekire, nožići, jezgra).
Na padini koja se spušta prema selu Rakovica, zapadno od platoa na kome su bila skoncentrisana istraživanja, u sondi 17/08, pronadjeni su ulomci gvozdenodopskih facetiranih zdela. Tragovi arhitekture nisu otkriveni, a i pokretni materijal je zastupljen u malom broju.
Iako je po površini na kojoj je otkriven, srednjovekovni sloj (sonde 10-16/08) najrasprostranjeniji, u toku ove kampanje nisu otkriveni ostaci kućne arhitekture. U sondi 16/08 delom je otkrivena mala zona gareži i pepela, u kojoj je pronadjen i jedan gvozdeni čekić dužine 8 cm. Sličan čekić otkriven je na lokalitetu Grad-Sapaja i datovan u period od 12-14.veka. Pored keramičkog materijala srednjevekovne provinijencije, otkriven je i veliki broj predmeta od gvoždja (noževi, klanfe, klinovi). Svakako najzanimljiviji nalaz predstavlja deo srednjevekovnog groba (Grob 8). Grob je jako oštećen izgradnjom mladjeg zida, tako da su ostali očuvani samo delovi kalote lobanje. Na levoj strani, pored lobanje nalazilo se gvozdeno kresivo, pravougaonog preseka. Slični primerci otkriveni su na srednjovekovnim nekropolama u Trnjanima i Guševcu, kao i na Velikom Gradcu koji se datuju u period 11-13. veka.
Najmladji horizont življenja na lokalitetu Stari manastir Rakovica predstavljen je brojnim ostacima arhitekture koji su u vezi sa ostacima konstatovanim tokom kampanje 2007. godine.
Iako su istraživanja ovog lokaliteta započeta da bi se precizno ubicirali ostaci srednjovekovnog manastira Rakovica, rezultati su izostali. Postojanje srednjovekovne nekropole na ovom prostoru, kao i ostaci časne trpeze (konstatovane u kampanji 2007.godine), ukazuju na postojanje nekog sakralnog objekta u blizini, iako do sada nisu konstatovani njegovi materijalni ostaci.

Zgrada Doma štampe

Trg Republike 5

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zgrada «Doma štampe», u Beogradu, podignuta je 1958-61. godine. Ova savremena poslovna zgrada izvedena je prema projektu arhitekte Ratomira Bogojevića u korbizijanskom duhu. Predstavljala je novinu u beogradskom ambijentu. U okviru Trga Republike «Dom štampe» ima značajnu ulogu s obzirom da zatvara u potpunosti blok čiji je visinski akcenat palata «Albanija». Zgrada «Doma štampe» uživa status pojedinačnog dobra pod prethodnm zaštitom.

Crkva sv. Lazara

HHI divizije br. 33


 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Crkva Sv. Lazara je autorsko ostvarenje arhitekte Momira Korunovića, jednog od najznačajnijih predstavnika nacionalnog stila u srpskoj arhitekturi. Izgradjena je 1936. godine. Radi uspešnog korenspondiranja eventualanih intervencija na crkvi ili u porti crkve, utvrdjivanjem crkve Sv. Lazara za kulturno dobro pružila bi se veća mogućnost očuvanja njene autentičnosti i originalnosti, koja je rezultat zrele faze u stvaralačkom opusu arh. Korunovića

Vila Rade Petrovića

Simićeva 6


 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Vila trgovca Rade Petrovića izgradjena je 1935. godine po projektu eminentnog arhitekte Vojina Simeonovića, koji je prethodno projektovao zgradu Aero kluba. Vila predstavlja izuzetno ostvarenje arhitekture neoklasicizma i akademizma, monumentalno, a veoma skladno. To je možda najreprezentativniji predstavnik stila u arhitekturi privatnih kuća perioda izmedju dva svetska rata u Beogradu. Arhitektura enterijera i materijali deo su jedinstvenog dizajna ovog arhitekte, a očuvan je i vitraž sa temom žanr scene koji je delo slikara Vase Pomorišca i domaćih radionica.
Vila se nalazi u okviru celine Senjak, Topčidersko brdo i Dedinje koja uživa status prethodne zaštite. NJenom utvrdjivanjem za spomenik kulture će se postići povišen stepen zaštite i očuvanje kvaliteta arhitekture jedne od najreprezentativnijih vila iz medjuratnog perioda.