Skip to Content

Monthly Archives: March 2019

Opština Palilula-centar

STARI GRAD za web

Pobednik

Francuska ministarka Natali Loazo posetila Spomenik zahvalnosti Francuskoj

Spomenik zahvalnosti Francuskoj

U petak 7. septembra 2018. godine, pred članovima francusko-srpske komisije, izvršena je primopredaja obnovljenog Spomenika zahvalnosti Francuskoj.

Narodni muzej

_DSC0003_resize _DSC0012_resize _DSC0020_resize _DSC0024_resize _DSC0026_resize _DSC0027_resize _DSC0035_resize _DSC0043_resize _DSC0045_resize F_0939 (027)_resize F_0939 (040)_resize F_0963 (21)_resize F_0963 (23)_resize F_0963 (27)_resize F_0963 (42)_resize F_0967 (26)_resize F_0967 (30)_resize

Malo stepenište Savskog šetališta

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda uspešno je završio realizaciju projekta rekonstrukcije i restauracije Malog stepeništa Savskog šetališta na prostoru Beogradske tvrdjave. Radove je finansirala TIKA-Turska agencija za koordinaciju i saradnju.


F_0974 (105)_resize F_0974 (102)_resize F_0974 (099)_resize
F_0974 (095)_resize F_0974 (089)_resize F_0974 (088)_resize


Na projektu su učestvovali: ispred Zavoda kao odgovorni projektanti i konzervatorski nadzor: arhitekta Ivana Filipović Jork, pomoćnik direktora i arhitekta Nevenka Novaković, viši stručni saradnik. Projekat konstrukcije izradio je Zoran Cekić, dipl.inž.gradj, koji je vršio i stručni nadzor u toku izvodjenja radova.

Radovi su obuhvatili kompletnu rekonstrukciju stepeništa koja je podrazumevala zamenu nedostajućih i veoma oštećenih elemenata, čišćenje i konsolidaciju svih delova stepeništa i ograde koji nisu menjani, hidrofobiranje i antigrafitnu zaštitu. Cilj je bio očuvanje autentičnog dizajna iz 1903. godine kada su stepenice nastale.


F_0974 (083)_resize F_0974 (073)_resize F_0974 (071)_resize F_0974 (068)_resize F_0974 (058)_resize F_0974 (046)_resize


Decenije uticaja atmosferilija, frekventnog saobraćaja u neposrednoj blizini i aerozagadjenja, kao i negativan antropogeni uticaj, dovele su stepenište pre početka radova na ivicu bezbednog funkcionalnog korišćenja. Gubitak kamenog materijala i mnogobrojne forme raspadanja pretile su da dovedu ovaj biser arhitekture sa početka 20. veka do neprepoznatljivosti. I ranije su kolege konzervatori ulazili u izradu konzervatorskih projekata za rekonstrukciju stepeništa ali se od realizacije uvek odustajalo zbog velikog problema nedostatka autentičnog kamena kersantita na tržištu kao posledica toga što je kamenolom napušten decenijama unazad. Za grupu stručnjaka koja je realizovala projekat ovaj problem je predstavljao izazov i zajedničkim snagama i uz veliko razumevanje turskih partnera ušlo se u poduhvat ponovnog otvaranja kamenoloma i eksploatacije kamena za potrebe ovog projekta. Tako je kamenolom u Ripnju privremeno zaživeo i omogućio da se radovi izvode po najstrožijim konzervatorskim principima, upotrebom istog kamena koji je autor originalno koristio. Izazov za kamenoresce i vajare bila je izrada vrlo kompleksnih profilacija i uklapanje sa postojećim formama. Posebno značajan i emotivan detalj u ovom delu posla je učešće u konzervatorskom nadzoru koleginice diplomiranog vajara mr. Aleksandre Ristanović, koja je na našu veliku žalost izgubila bitku sa teškom bolešću. NJena posvećenost i predanost ostaće zapamćena na ovom projektu

F_0974 (031)_resize F_0974 (030)_resize F_0974 (028)_resize

Prilikom restauracije primenjen je princip zadržavanja maksimalne autentičnosti, tako da su sanirana samo konstruktivna oštećenja. Delikatni radovi na konzervaciji kamena bili su neophodni zbog oštećenja u vidu ljuspanja i odvajanja kora jer je u te delove ulazila voda koja je u ciklusima mržnjenja i promene volumena nanosila sve veća oštećenja.

Projektom je bila predvidjena denivelacija trotoara duž stepeništa u Pariskoj ulici gde je kao posledica rekonstrukcija Pariske ulice, kao i postavljanja tramvajskih šina donji deo stepeništa i ograde zaliven sa nekoliko slojeva asfalta. Ovim rešenjem stepeništu je vraćena prvobitna geometrija i forma. Prilikom skidanja asfalta otkrivena su potpuno sačuvana gazišta i kaldrma koja je krasila prostor ispred česme, kao i delovi kaldrme na trotoaru. Izvršena je izmena u projektu tako da je originalna kaldrma sačuvana i prezentovana a prostor trotoara popločan kaldrmom od kersantita. Takodje, spoljašnji delovi ograde su bili delimično zatrpani zemljom koja je uklonjena i tu su otkriveni delovi rigola za odvodjenje vode od kersantita koji su rekonstruisani.

Uredjene su i zelene površine oko stepeništa, uklonjeno je žbunje koje ih je zaklanjalo i postavljena tepih trava. Stepenište i česma su dekorativno osvetljeni.

Rekonstrukcija Malog stepeništa je predstavljala više od očuvanja strukturalnog integriteta i estetike – ona je imala i simbolički značaj zbog činjenice da su ove stepenice jedan od najznačajnijih objekata parkovske arhitekture kod nas i da ih je projektovala prva žena arhitekta u Srbiji- Jelisaveta Načić.