Kako se danas obeležava Dan Biblioteke grada Beograda, donosimo vam priču o zdanju u kome se ona nalazi.

Zgrada nekadašnjeg hotela „Srpska kruna“ sačuvana je kao jedini reprezent prvih modernih hotela „evropskog tipa“ u Beogradu i materijalno svedočanstvo društvenih kretanja, privredne i urbane istorije grada.

Autentičnost zgrade uslovljena je neprekinutim trajanjem ugostiteljske funkcije više od sedam decenija, što je očuvalo i spoljnji i unutrašnji izgled objekta. U vreme podizanja, hotel „Srpska kruna“ odražavao je prihvaćeni manir beogradskih hotela, da se oko centralnog dvorišta organizuje arhitektonski prostor. Počev od starog zdanja kneza Mihaila Obrenovića, prve „Srpske krune“ kneza Aleksandra Karadjordjevića i „Srpskog kralja“ hotelijera Stevana Mirkovića – provlači se ovo osnovno arhitektonsko rešenje, koje se sačuvalo jedino u prostornoj dispoziciji „Srpske krune“ u Knez Mihailovoj broj 56. Više od sedam decenija hotel je održavao visok domet hotelijerstva, ostajao moderan i reprezentativan.

Bombardovanje Beograda 6. aprila 1941. označilo je kraj postojanja jednog dela fonda Narodne biblioteke, najznačajnije zbirke pokretne kulturne baštine ovog dela Evrope. Istovremeno, označen je kraj i „Srpske krune“ u njenoj izvornoj funkciji; Narodna biblioteka Srbije bila je smeštena u zgradi nekadašnjeg hotela u periodu od 1946. do 1967. godine. Potom je u objekat useljena Biblioteka grada Beograda i od 1976. godine do danas se tu nalazi. U drugoj polovini 20. veka, nekadašnji hotel je dobio novu namenu kao ustanova kulture, koja i danas učestvuje u spomeničkom fondu Knez Mihailove ulice.

„Srpska kruna“ utvrdjena je za spomenik kulture 1981. godine.