Skip to Content

Blog Archives

Dvadesetogodišnjica manifestacije Dani evropske baštine u Beogradu i sećanje na Gordanu Gordić

Obeležavanje dvadesetogodišnjice manifestacije Dani evropske baštine u Beogradu, ujedno je i dan koji ćemo posvetiti koleginici Gordani Gordić, istoričarki umetnosti i konzervatoru, koja je bila jedna od pionira i prvih aktivnih učesnika ove manifestacije. Zahvaljujući gospodji Gordić, najšira javnost imala je priliku da sazna o svim poznatim i „nepoznatim“, ali jednako važnim, mestima naše prestonice u koje je utkana istorija grada.

0 Continue Reading →

Otvaranje izložbe „130 godina velike staklene bašte u Botaničkoj bašti Jevremovac“

Izložbom „130 godina velike staklene bašte u Botaničkoj bašti Jevremovac“, nastalom u saradnji Instituta za botaniku Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Zavoda za zaštitu spomenika kulture zvanično će biti otvorena manifestacija Dani evropske baštine.

0 Continue Reading →

Svečanost u crkvi Uznesenja Blažene Device Marije

U katedralnoj crkvi Uznesenja Blažene Device Marije dana 10. septembra 2022. godine direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda zajedno sa visokim državnim zvaničnicima prisustvovala je euharistijskom slavlju, koje je predvodio kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup, kao i beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar i zrenjaninski biskup Ladislav Nemet.

0 Continue Reading →

Zavod na danima evropske baštine 2022.

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda je i ove godine pripremio raznovrsan program namenjen najširoj publici na manifestaciji Dani evropske baštine .

0 Continue Reading →

Aktivnosti Zavoda u vezi sa Centralnom kulom u kompleksu Staro sajmište

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda godinama radi na istraživanju, proučavanju, analizi i vrednovanju objekata na prostoru Starog sajmišta. Prvi korak bio je pre tačno 35 godina, kada je kompleks Starog sajmišta utvrdjen za spomenik kulture pod nazivom „Staro sajmište – logor gestapoa“.

0 Continue Reading →

Manastir Fenek

Danas se obeležava Prenos moštiju svete Petke. Stoga, donosimo priču o Manastiru Fenek.

Manastir Fenek smešten je u jugoistočnom delu Donjeg Srema, na teritoriji sela Jakova, udaljen 20 kilometara od Beograda. Manastirski kompleks se sastoji od crkve posvećene svetoj Petki, konaka koji okružuje crkvu sa tri strane i zasebne kapele takodje posvećene svetoj Petki. Iako po svom geografskom položaju ne spada u grupu fruškogorskih manastira, Fenek je po svom nastanku, uslovima istorijskog razvoja i arhitektonskim oblikom uvek tretiran u okviru ove grupe. Od samog osnivanja manastir je bio značajno središte kulta svete Prepodobne mati Paraskeve, koji se od početka XV veka naročito razvija na području Beograda i Donjeg Srema.

Ne postoje pouzdani podaci na osnovu kojih bi se mogao utvrditi tačan datum podizanja manastira, niti ime njegovog ktitora. Prema predanju, koje prenosi mitropolit Vikentije Jovanović u svom izveštaju od 2. decembra 1775. godine, manastir Fenek su, kao i manastire Krušedol i Hopovo, podigli u drugoj polovini XV veka srpski vladika Maksim Branković, sa bratom despotom Jovanom i majkom Angelinom. Ipak, najraniji istorijski pomen Feneka potiče iz 1563. godine. Na osnovu arheoloških istraživanja može se zaključiti da je stara crkva manastira Fenek izvedena kao jednobrodna, longitudinalna i verovatno zasvedena gradjevina sa bočim polukružnim pevnicama. Iako su pripreme za obnovu manastira i izgradnju nove crkve otpočele već 1775. godine, na realizaciju izgradnje čekalo se sve do kraja XVIII veka zbog nedostatka novca i ratnih zbivanja 1789–1791. godine, kada je manastir prilično stradao. Nova barokna crkva koja i danas postoji podignuta je u periodu 1794–1797. godine, po projektu zemunskog majstora Maurilijusa Rabla. Arhitektonsku realizaciju fasada odlikuje bogatstvo baroknih dekorativnih elemenata koji najviše dolaze do izražaja na zvoniku i zapadnoj fasadi.

Od svog postanka do danas za manastir se vezivao kult isceliteljskog izvora. Ozidani bunar s lekovitom vodom pojavljuje se tako u svim opisima manastira Fenek kao njegova posebna znamenitost. Nad lekovitim izvorom je nekada postojala stara kapela, o čijem vremenu postanka ne postoje podaci, ali o njenom izgledu svedoči bakrorez Svete Paraskeve iz 1782. godine. Ovaj likovni predložak prikazuje kapelu kao skromno poligonalno zdanje sa prizidanim pravougaonim aneksom. Danas postojeća kapela sv. Petke, udaljena sto metara od manastirske crkve, potiče iz 1800. godine. O vremenu podizanja svedoči ktitorski natpis u priprati kapele. Radovi na konačnom uredjenju i opremanju unutrašnjosti kapele potrajali su još neko vreme, tako da je njeno osvećenje bilo tek 15. avgusta 1807. godine. Današnji konaci manastira Fenek obuhvataju crkvu sa tri strane: zapadne, severne i južne. Pretpostavlja se da su izgradjeni 1785. godine, kad ih je osveštao mitropolit Mojsej Putnik. Najpotpunije podatke o istorijskom izgledu konaka daju sačuvani planovi iz 1878. godine. Iako su stradali u kasnijim ratnim dešavanjima, konaci i danas predstavljaju impozantnu baroknu jednospratnu gradjevinu, sa otvorenim tremom ka porti crkve. Manastir Fenek je 1950. godine utvrdjen za kulturno dobro, a 1979. godine za kulturno dobro od velikog značaja.

0 Continue Reading →

Kuća izdavača i knjižara Gece Kona

Kuća izdavača i knjižara Gece Kona u Beogradu podignuta je 1928. godine za braću Petra i Milovana Matića prema projektu arhitekte Radoslava Todorovića. Godine 1932. od prvobitnih vlasnika kuću je otkupio Geca Kon i u njoj otvorio knjižnicu pod nazivom „Izdavačka knjižarnica Gece Kona“, koja je postala jedna od najbolje snabdevenih trgovina te vrste na Balkanu.

0 Continue Reading →

Početak radova na Centralnoj kuli u okviru spomenika kulture Staro sajmište

Danas, 27. jula kada se navršilo tačno 78 godina od ukidanja logora Staro sajmište Predsednik Republike Srbije u prisustvu visokih predstavnika države Srbije i diplomatskog kora, otvorio je početak radova na Centralnoj kuli Starog sajmišta prema projektu koji je uradio Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda u saradnji i uz pomoć Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i institucija Grada Beograda.

0 Continue Reading →

Dorćolska osnovna škola

Arhitekta Milan Kapetanović, koji je za svog života ostavio neizbrisiv trag u razvoju nacionalne arhitekture i dao pečat arhitektonskom fondu naše prestonice, preminuo je na današnji dan 1934. godine.

0 Continue Reading →

Dom Vračarske štedionice

Dom Vračarske štedionice sagradjen je 1906. godine po projektu arhitekte Danila Vladisavljevića, uz saradnju inženjera Miloša Savčića. Predstavlja drugi značajni objekat na razvojnom putu arhitekte Danila Vladisavljevića u njegovom ne dugom, ali uspešnom stvaralačkom opusu.

0 Continue Reading →