Spomenik kulture

Mije Kovačevića 5, Palilula

link na mapu

Zgrada Vojnogeografskog instituta sagradjena je u periodu 1950-1954. godine, prema projektu arhitekte Milorada Macure (1914-1989), jednog od najistaknutijih predstavnika srpske i beogradske graditeljske scene posleratnog perioda. U prostorno-funkcionalnom smislu jasno se izdvajaju dve celine koje su bile namenjene dvema korisničkim institucijama. Severno krilo u kojem je smeštena Štamparija orijentisano je prema parku, dok je južno krilo, namenjeno Vojnogeografskom institutu, postavljeno prema ulici Mije Kovačevića. Primenjeni oblikovni elementi – korbizijanski fasadni raster, brisolejska podela zidnog platna, slobodno tretirana krovna ravan, prilazna rampa, skulpturalno oblikovanje funkcionalnih elemenata, slobodan tretman prizemenog dela koji se razvija po terenu – svrstavaju ovaj objekat u najranije primere beogradskog graditeljstva na kojima se prepoznaje napuštanje socrealističkih shvatanja i približavanje arhitektonskom rečniku internacionalnog stila. Vojnogeografski institut jedna je od najstarijih državnih i vojnih ustanova u Srbiji, koja svoju delatnost obavlja u kontinuitetu od 1876. godine do danas. Izgradnja novog objekta za njegove potrebe u prvim posleratnim godina govori u prilog važnosti i značaja koji je ova institucija uživala u novoformiranoj državi. Projektovanje i realizacija objekta predstavlja najreprezentativniji primer prevazilaženja arhitekture socrealizma u ranim posleratnim godinama i prvi monumentalni objekat javnog karaktera, koncipiran u skladu sa progresivnim proevropskim arhitektonskim načelima. Po pojedinim elementima karakterističnim za njegovo projektovanje i realizaciju ovo delo predstavlja pionirski rad u domaćoj posleratnoj produkciji – na njemu je po prvi put primenjen sistem sa brisolejima i postignuto jedinstvo funkcionalnih i estetskih načela, ostvarena je dosledna upotreba modularnog sistema kako u oblikovanju fasada, tako i u enterijeru. U okviru stvaralačkog opusa arhitekte Milorada Macure, gradjevina zauzima istaknuto mesto i oslikava autora kao ličnost progresivnih ideja i najsavremenijih shvatanja, koja su bila istovremena sa vladajućim tendencijama na evropskoj graditeljskoj sceni.

Službeni glasnik RS br. 35/13