U periodu od 28.11.2019. godine do 01.02.2020. godine u Kulturnom centru Srbije u Parizu bile su otvorene izložbe Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda „Spomenik zahvalnosti Francuskoj obnova” i Izložba „Moderna Beograda – arhitektonska baština prestonice“.

Izložba „Spomenik zahvalnosti Francuskoj obnova” predstavlja završnicu projekta na izvodjenju radova na restauraciji i sanaciji Spomenika zahvalnosti Francuskoj u Beogradu, delu znamenitog umetnika Ivana Meštrovića i saradnika. Projekat obnove, prvi put nakon 88 godina od otkrivanja spomenika, realizovao je Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda u periodu od marta do septembra 2018. godine, na osnovu sporazuma Vlada Republike Francuske i Republike Srbije. Finalni deo celokupnog projekta bila je izložba realizovana u decembru 2018. na Savskom šetalištu Beogradske tvrdjave, posvećena životu spomenika tokom prethodnih 88 godina, njegovoj istoriji, istorijsko-umentičkim vrednostima, simbolici, memorijalizaciji i sprovedenim radovima na obnovi. Realizaciju projekta obnove spomenika, a potom i izložbe partnerski je pratila Ambasada Francuske u Beogradu. Imajući u vidu da je beogradska javnost imala prilike da vidi kompleksnost radova na restauraciji i sanaciji, namera je da se isti predstave i francuskoj publici, koja je svojim donacija značajno doprinela da naša nacionalna baština bude obnovljena i istovremeno ukaže na zajedničke napore dve države da obnove kulturno nasledje Srbije i trajni simbol francusko-srpskog prijateljstva. Posetioci će imati priliku da vide i dva pozitiva od gipsa na osnovu kojih su klesani novi reljefi na postamentu, kao i film posvećen Spomeniku zahvalnosti Francuskoj.

Izložba „Moderna Beograda – arhitektonska baština prestonice“, prvi put je prikazana u godini evropskog kulturnog nasledja kao centralni deo programa Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda u okviru manifestacije Dani evropske baštine 2018. u Beogradu. Namera je bila da ukažemo da arhitektonsko nasledje Beograda deli zajedničke vrednosti i trajanje sa evropskim kulturnim nasledjem. Prikazujući izložbu pariskoj publici želimo da skrenemo pažnju da je francuski umetnički i arhitektonski rafinman imao odjeka u srpskom graditeljskom nasledju, a kontinuirani i višeslojni srpsko-francuski odnosi negovani u svim oblastima društvenog i umetničkog stvaralašta. Pojavom modernizma krajem treće decenije prošlog veka dolazi do korenitih promena na graditeljskoj sceni Beograda. Modernistički pokret se ubrzano širio i po broju učesnika i po broju i kvalitetu ostvarenih radova. Doneo je novine u oblicima, formama, prostornom konceptu, materijalima, dekorativnosti, konstrukciji. U stambenoj i javnoj arhitekturi preuzeo je primat, a do izražaja su došle arhitektonske koncepcije i ideje njenih vodećih protagonista. Veliki broj podignutih zdanja potvrdjuje da je beogradska Moderna s jedne strane pratila glavne umetničke tokove najvećih evropskih centara, a s druge donela jedinstvene i autentične primere. Na izložbi koja je pred publikom biće prikazana značajna ostvarenja upisana u nacionalni registar kulturnog nasledja i ona nominovana za taj status. Posetioci će imati priliku i da vide makete Univerzitetske dečje klinike i Kuće doktora Djurića, kao i film posvećen Astrološkoj opservatoriji i originalne crteže Agrerne banke i Igumanove palate.

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda je pripredio i kataloška izdanja obe izložbe kako bi posetioci mogli da steknu komletan uvid u bogatu riznicu nepokretnog kulturnog nasledja i način njene zaštite.

Na otvaranju izložbe 28.11.2019. godine govorile su v. d. direktora Kulturnog centra Srbije Marija Nestorović, direktor Zavoda Olivera Vučković, istoričar umetnosti Saša Mihajlov, istoričar umetnosti Bojana Ibrajter Gazibara i prevodilac profesor dr Katarina Melić.