U četvrtak, 4. oktobra 2018. godine, u prostorijama JMU Radio-televizije Srbije, svečano je otvorena izložba fotografija Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda „Ratni foto-reporter Rista Marjanović“, autora Milojka Gordića i Snežane Negovanović.

Na početku je u holu Holu RTS-a u Takovskoj 10  izveden deo predstave „Solunci govore“ (tekst Antonija Djurića, režija Cisane Murusize) koju su izveli glumci Akademije umetnosti Beograd. Na kraju predstave gosti su pozvani da predju u galerijski prostor gde je postavljena izložba fotografija Riste Marjanovića.

Usledilo je obraćanje domaćina, direktora Televizije Srbije Ilije Cerovića.

Iz obraćanja Olivere Vučković, v.d. direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda:

„Zbirka foto-negativa Riste Marjanovića još 1958. godine prepoznata jkao izuzetna vrednost za naš narod i stavljena pod zaštitu države. Rad na Zbirci fotografskih snimaka Riste Marjanovića  otpočeo je 70-tih godina prošlog veka, kada su stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda zajedno sa Ristom Marjanovićem,  neposredno pred njegovu smrt, kataloški obradili, tematski razvrstani i hronološki rasporedili snimke. Godine 1973. izdat je i katalog pod nazivom Zbirka foto-negativa Riste Marjanovića, koji je uradio istoričar umetnosti Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Milojko Gordić, koji je danas penzioner, a koji je zajedno sa koleginicom Snežanom Negovanović, stručnim saradnikom Zavoda i danas autor ove izložbe i kataloga.

Posle zatišja od gotovo 40 godina aktiviranje rada na Zbirci ponovo je otpočelo 2010. godine. Obnovljena je saradnja sa porodicom Marjanović, kao nosiocem autorskih prava na fotografske snimke, jer su od početka pa do dana današnjeg originali foto-negativi bili u posedu u posedu najpre Riste Marjanovića, a zatim i njegovih naslednika.

Izuzetno važan segment stvaralaštva fotografa Riste Marjanovića, prvog srpskog foto-reportera, svedoka vremena od 1910. do 1960. godine, predstavljaju fotografije Prvog svetskog rata, za koje je nosilac titule „ekselencija fotografije”, koju je dobio od Udruženje profesionalnih foto i filmskih radnika i umetnika fotografije 1965. godine.

U dokumentaciji Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda nalazi se 8.542 reprodukovanih snimaka kao fototeka Zbirke foto-negativa Riste Marjanovića. Za same dogadjaje Prvog svetskog rata vezano je oko 500 snimaka.

Želim da se zahvalim RTS, naslednicima Riste Marjanovića, Akademiji umetnosti, Vojno filmski centar – Zastava filmu, Ministarstvu odbrane i gradu Beograd koji su nam pružili svesrdnu pomoć u realizaciji izložbe.

Sa nadom da će Zavod za zaštitu spomenika kulture u narednoj godini u potpunosti digitalizovati ovu zbirku i izdati monografiju kakvu je Rista Marjanović zaslužio svojim požrtvovanim radom tokom pedeset godina fotografisanja burnih vremena i dogadjaja, ostaje mi samo da vam poželim da dobrodošlicu i da uživate u izložbi.“

Iz obraćanja Snežane Negovanović, jednog od autora izložbe:

„Velika je odgovornost govoriti i predstavljati se kao autor ove izložbe, govoriti u ime autora fotografija Riste Marjanovića koji je snimio pre 100 godina izložene fotografije i govoriti u ime Milojka Gordića, jednog od autora izložbe, koji je pre 50 godina zajedno sa Ristom Marjanovićem, učinio izvanredan poduhvat na očuvanju i promociji Zbirke foto-negativa Riste Marjanovića, što je i osnova našeg današnjeg vidjenja.

Iz celokupnog nasledja Riste Marjanovića izdvajaju se svedočenja o Prvom svetskom ratu.

Prve pobede na Ceru i Kolubari, povlačenje koje je usledilo, Albanska golgota čine najvažniji deo njegovog stvaralaštva, snimci od kojih su neki prevazišli okvire fotografije i postali prave ikone stradanja srpskog naroda.

Nakon povratka iz Pariza i Londona gde je učestvovao na savezničkim izložbama i doprineo daljem togu rata, snima drugi deo često manje poznatih fotografija sa Solunskog fronta, fotografije u toku proboja, oslobodjenja i ujedinjenja.

Završni deo izložbe čine fotografije snimljene izmedju dva svetska rata tokom ceremonija otkrivanja spomen obeležja u slavu i čast Prvom svetskom ratu, čime je zaokrušen njegov opus vezan za taj deo istorije.

Poseban segment medju sačuvanim snimcima, sastavni deo Zbirke utvrdjene za kulturno dobro, predstavljaju snimci iz foto-dokumentacije Medjunarodne komisije za utvrdjivanje ratnih zločina u Srbiji tokom Prvog svetskog rata.

Pored svog rada kao foto-reporter Rista Marjanović manje je poznat po tome što je uložio veliki napor da sačuva snimke, često ih presnimavajući na novije materijale, praveći duplikate, čuvajući uz svoje i snimke drugih autora sve sa izrazitom željom da se ono što se dogodilo prenese sveobuhvatno budućim generacijama.

Mnoge fotografije su nam već poznate, često smo ih vidjali na drugim izložbama, filmovima, emisijama, one su toliko zaživele medju nama da su osnova našeg kolektivnog sećanja na dogadjaje iz Velikog rata, postale su deo naroda pri čemu se kako obično biva kada nešto zaživi u narodu, zaboravi i ko ih je stvorio.

Ovo je prilika da se podsetimo na jednu izvanrednu ličnost Ristu Marjanovića koji nam je preneo ono što je video, neposredno, kao foto-reporter Vrhovne komande srpske vojske, a video je mnogo više nego što se od njega tražilo.“

Ispred Skupštine grada Beograda okupljenim gostima se obratio Andreja Mladenović, zamenika gradonačelnika grada Beograda, koji je i svečano otvario izložbu.

Na kraju usledilo je premijerno izvodjenje numere iz filma „Rado ide Srbin u vojnike“ posvećenog 100-godišnjici Velikog rata u produkciji VCF „Zastava film“ scenariste i reditelja Dragoljuba Elčića. Pesma „Miruj srce“ kompozitora Draška Jankovića u izvodjenju Vladimira Pantića za harmonikom i vokalnog soliste Ranka Jovića (Beogradska filharmonija).