Administrativna zgrada Privilegovanog izvoznog akcionarskog društva – PRIZAD (danas je u njoj TANJUG), Obilićev venac 2, podignuta je na osnovu konkursa sprovedenog 1937. godine. Arhitekta Bogdan Nestorović projektovao je monumentalan objekat, koji se svojim izuzetnim karakteristikama svrstava medju antologijske primere kasnog modernizma u medjuratnoj arhitekturi Beograda.
Konkurs za arhitektonsko rešenje raspisan je krajem 1937. godine, prva nagrada nije dodeljena, a drugu je dobio rad Bogdana Nestorovića. Kompoziciju fasada drugonagradjenog rada žiri je nepovoljno ocenio, opravdavajući to neprirodnim sklopom vertikalnih i horizontalnih masa koje je autor želeo da uskladi apliciranjem snažnih stubova na pročelju i monumentalnim vencem sa figurama, kao karakterističnim detaljem preuzetim iz fašističke arhitekture. Razradom konkursnog projekta napravljene su bitne izmene. Zadržana je osnovna ideja o rasporedu masa i monumentalnoj formi, ali je volumen koncipiran kao celina, bez jasno naglašene podele na horizontalni i vertikalni deo. Gradnja objekta je započeta sredinom 1938. godine, a završena je krajem 1939. godine.
Kompozicija fasada zasnivala se na razudjenosti masa i ritmičnom nizanju prozorskih traka razdvojenih pilastrima. Monumentalni karakter objekta, osim odabirom belih kamenih ploča za oblogu fasada, trebalo je da bude ostvaren i reprezentativnim skulpturama na konzoloma bočnih fasada. Frontalna fasada krenuta ka Obilićevom vencu je svedeno tretirana i prostorno akcentovana višim bočnim zonama. Fenestracija je sprovedena kroz pravilan ortogonalni sistem otvora, sa naglašenim tankim pilastrima, kao jedinim elementom dekorativne plastike. Portal je koncipiran u lučnoj formi i blago izbačen iz ravni fasade. Znatno dinamičnije je izvedena fasada iz pravca ulice Carice Milice, koja je koncipiorana u lučnoj formi, ponavljajući sistem fenestracije i pilastara kao i druga fasada. Centralno je pozicioniran monumentalni portal iznad koga su izvedeni vertikalno naglašeni otvori koji se prostiru u pet etaža.
Posebna pažnja je posvećena i uredjenju enterijera, čijoj naglašenoj reprezentativnosti doprinosi i upotreba prirodnog kamena kao obloge. Skladnim odnosom forme i pročišćenih bezornamentalnih fasada objekat se izdvaja kao značajno ostvarenje beogradskog graditeljstva četvrte decenije prošlog veka i zauzima istaknuto mesto u stvaralačkom opusu arhitekte Nestorovića. Uspešno rešenje smeštanja na parceli izmedju tri ulice, koje je rezultovalo zasecanjem kružne osnove objekta, izdvaja ga kao značajan urbanistički reper ovog dela grada.
Zgrada PRIZAD-a zauzima posebno mesto u okviru bogatog autorskog opusa arhitekte Bogdana Nestorovića i utvrdjena je za kulturno dobro 1984. godine.