Povodom nedavne posete predstavnika Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Grockoj i Centru za kulturu Grocka, danas vam donosimo priču o Rančićevoj kući.

Rančićeva kuća nalazi se u Majevičkoj ulici, u neposrednoj blizini Gročanske čaršije, na uzvišici, na prostranoj parceli, slobodno postavljena u odnosu na uličnu regulaciju. Kuća je prvobitno formirana kao dvodelna kosovska prizemljuša zidana u bondručnoj konstrukciji sa ispunom od čatme, i pokrivena četvoroslivnim ćeramidnim krovom s velikim krovnim ispustima – strejama. Ispred glavne fasade protezao se izrazito dubok arhitravni trem u ravni s terenom. S trema se kroz posebna vrata ulazilo u „kuću”, odnosno u sobu, dok je interna komunikacija „kuće” i sobe izostavljena. Sredinom 19. veka izvršene su promene u oblikovno–gradjevinskoj formi, koje dominiraju u varošici već tridesetih godina 19. veka i rezultiraju pojavom tzv. gročanske varoške kuće tako da i Rančićeva, u svom završnom arhitektonskom izrazu pripada grupi ovih kuća.

Osnova se nešto proširuje i zgrada dobija više izduženi gabarit i novu prostornu organizaciju. Kao i većina varoških kuća u Grockoj i Rančićeva kuća se nakon promena sastoji od četiri prostorije strogo namenski definisane: odžaklije, dnevne sobe, dve spavaće sobe, podruma i trema koji se prema uglu proširuje u doksat. Zidana je u bondručnoj konstrukciji, s kosturom od hrastovih greda i ispunom od čatme ili ćerpiča. Temelji su od pritesanog kamena s hrastovim gredama. Krov je nizak, četvoroslivan i pokriven ćeramidom. Ispusti krova (strehe) koji štite fasade dostižu širinu do jednog metra. U unutrašnjosti kuće, na tremu i doksatu podovi su patosani opekom ili daskama.

I pored svojih osobenosti, pre svega u rasporedu i nameni prostorija, varoška kuća u Grockoj, odnosno Rančićeva kuća, ne stoji izolovano, već se vezuje za isti tip kuće u varošicama Podunavlja i Pomoravlja. Sa aspekta arhitektonskih i etnografskih vrednosti Rančićeva kuća predstavlja jedan od retkih sačuvanih primeraka narodnog neimarstva na području grada Beograda, čije odlike znače visoki domet gradjevinske, stambene i likovne kulture. Konzervatorsko–restauratorski radovi prvi put su izvedeni 1970, nakon čega je Rančićeva kuća postala Zavičajni muzej u koji je smeštena Dubočajska zbirka dr Kostića. Tokom 2000. godine izvršena je sanacija oštećenja i uredjen okolni prostor. U Rančićevoj kući danas se nalazi Centar za kulturu opštine Grocka. Godine 1979. Rančićeva kuća je utvrdjena za kulturno dobro od velikog značaja.