U Biblioteci Sveti Sava u Zemunu, 14. juna je održana promocija monografije Zemunsko groblje, izdanje Zavoda za Zaštitu spomenika kulture grada Beograda. O knjizi su govorili Nela Mićović, direktor Zavoda, dr Irina Subotić, recenzent i Miodrag Dabižić, istoričar, viši kustos Muzeja grada Beograda u penziji, autor monografije. Izdanje je finansirala Skupština grada Beograda.

iz recenzije:

„Pažljivim iščitavanjem natpisa na nadgrobnim spomenicima, a koristeći takođe i svu raspoloživu arhivsku i istorijsku građu i iskaze putopisaca i svedoka, M. A. Dabižić je obogatio istoriju grada mnogim zaboravljenim ličnostima i potvrdio konkretnim imenima poznatu činjenicu da je Zemun bio – i ostao – grad paralelnih etničkih i verskih raznolikosti, čestih ukrštanja porodičnih veza i zajedničkih poslovnih delatnosti, a pre svega grad velikih ličnosti iz intelektualnog, umetničkog i zanatskog sveta. Autor je izneo i brojne podatke ne samo o lokalnom stanovništvu, već i o mnogim žiteljima ruske nacionalnosti koji su sahranjeni na Zemunskom groblju, zatim Grcima, Cincarima, pa čak i Jermenima, kao i parcelama posvećenim Jevrejima koji su od 18. veka živeli u Zemunu. Razume se da je ovaj vekovno pogranični grad imao u prošlosti veći broj katolika različite narodnosti.

Pored toga, brižljivo su navedena imena svih umetnika – slikara, vajara, arhitekata, livaca i drugih zanatlija koji su doprinosili likovnim kvalitetima spomeničkih obeležja, sa naznakama potrebe da se o njima više povede računa sa stanovišta zaštite jer zaslužuju status spomenika kulture. Među znamenitim umetnicima čija se dela još uvek nalaze na Zemunskom groblju treba pomenuti slike u Hariševoj crkvi na Gardošu Pavla Simića, arhitektonske realizacije Đorđa J. Šuice ili Svetozara Ivačkovića, vajarska dela Đorđa Jovanovića, Rudolfa Valdeca, Dragomira Arambašića, Vojina Bakića, Petra Palavičinija, Tome Rosandića, Stevana Bodnarova, Periše Milića, Gradimira Aleksića, Svetomira Počeka i dr. U tom smislu studija M. A. Dabižića je veliki doprinos i pomoć službi zaštite grada Beograda.“

dr Irina Subotić