Ovogodišnja skupština Društva konzervatora Srbije održana je 22. juna u Beogradu, u velikoj sali Muzeja istorije Jugoslavije. Društvo konzervatora Srbije kao strukovno udruženje koje okuplja stručnjake iz oblasti zaštite i očuvanja kulturnog nasledja, svesno aktuelnosti trenutka, ovogodišnju Skupštinu posvetilo je temi „Budućnost očuvanja i zaštite kulturnog nasledja u kontekstu izrade novog zakona“. Ona je obradjena izlaganjima stručnjaka iz oblasti zaštite, a obuhvatila je iskustva iz regiona, odgovornost prema nasledju, prilagodjavanje potrebama specifičnih zahteva u zaštiti kulturnih dobara, preporuke za izradu budućih propisa koji bi doprineli primeni Zakona o kulturnim dobrima, značaj jedinstvenog formata meta podataka za opisivanje i dokumentovanje kulturnog nasledja, umrežavanje, primenu medjunarodnih konvencija, problem uvodjenja licenci za arhitekte – konzervatore i/ili za sve druge struke iz oblasti zaštite kulturnog nasledja kao i stanje odnosno mogućnost boljeg obrazovanja arhitekata iz oblasti očuvanja i zaštite graditeljskog nasledja.

Aleksandra Šević, arhitekta konzervator, viši stručni saradnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda uzela je učešće na ovogodišnjoj Skupštini izlaganjem na temu „Zakon o planiranju i izgradnji – učešće konzervatora u sprovodjenju mera tehničke zaštite“. Izlaganjem je skrenula pažnju na to da najnovija zakonska regulativa koja definiše poslove vezane za planiranje, gradjenje i izvodjenje radova na objektima definisana kroz Zakon o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji u pojedinim odredbama ograničava ili potpuno onemogućava primenu osnovnih načela zaštite kulturnog nasledja kao neobnovljivog resursa što bi u primeni moglo da dovede do nepopravljive štete.

U diskusiji koja je imala za cilj da prisutni stručnjaci izlože svoje stavove i predloge na izložene teme, a pre svega da da doprinos najavljenoj izradi novog Zakona o nepokretnom kulturnom nasledju aktivno su učestvovali stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, čime su još jednom pokazali zainteresovanost da svojim stavom doprinesu rešavanju velikog broja problema sa kojima se služba zaštite u ovom trenutku suočava.

Mizej istorije Jugoslavije je kao domaćin organizovao uz stručno vodjenje obilazak izložbe „Umetnost kao otpor fašizmu“ i Kuće cveća.