U Zavodu za zaštitu spomenika kulure grada Beograda 2016. godine urađen  je Idejni projekat rekonstrukcije i restauracije Zemunske tvrđave, predviđen planom rada Zavoda i finansiran od strane Sekretarijata za  kulturu grada Beograda. Projektanti su arhitekte konzervatori Ljiljana Konta i Rade Mrlješ. Projektom je predviđena statička sanacija  i obnova obrušene jugoistočne kule i restauracija lica bedema. Cilj izrade projekta bio je da se ostaci bedema Zemunske tvrđave konsoliduju i restauriraju u onoj meri u kojoj postoje pouzdani podaci o njenom izgledu, ali i da se afirmiše jedan od najlepših vidikovaca u Beogradu. Takođe je bilo važno da se kroz prezentaciju kulturnog dobra prepozna osnovni gabarit citadele, kao i njena forma.

IMG_6565_resize

Na Zemunskoj tvrđavi su do sada u dva navrata vršena arheološka istraživanja  čiji  su rezultati  korišćeni kao polazište  za izradu projekta. Na osnovu arheoloških istraživanja utvrđena je dubina temelja, originalna kota poda tvrđave, kao i vrsta zemljišta. Pod nekadašnjeg utvrđenja nalazi  se 2,5m niže u odnosu na sadašnju kotu platoa koja je formirana prilikom izgradnje Milenijumske kule kada je  plato tvrđave izdignut nasipanjem  šuta u visini od 2,5m. Kulturni arheološki slojevi se mogu očekivati  tek ispod 2,5m dubine.

 

 

WE7N8336_resize

Direktorka Zavoda Olivera Vučković je inicirala saradnju sa Opštinom Zemun, kojoj je dostavljen projekat kako bi se sprovela i realizacija radova na obnovi Zemunske tvrđave. Projekat  je podeljen na dve faze što je omogućilo pribavljanje  predviđenih sredstava  iz različitih izvora. Prvu fazu projekta, koja  je  obuhvatala radove na statičkoj sanaciji i obnovi jugoistočne kule, finansiralo je  Ministarstvo pravde,  dok  je drugu fazu, koja je  obuhvatala restauraciju lica bedema ostalog dela tvrđave, finansiralo Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija.

IMG_1199_resize

Konzervatorski nadzor vršio je Zavod za zaštit spomenika kulture grada Beograda, arhitekte Ljiljana Konta i arhitekta Rade Mrlješ. Zbog kompleksnosti radova na statičkoj sanaciji jugoistočne kule vršen je i projektantski nadzor statike koji je vršio Saša Strugar, dig.

IMG_1365_resize

Radovi su započeti u decembru 2018. godine  sa predviđenim rokom za  završetak u  junu 2019. godine. U okviru prve faze radova predviđen je mašinski zemljani iskop  do dubini  od 2,5m, a zatim ručni, do donje kote temelja postojećih  kružnih zidova jugoistočne kule koji su se, na osnovu  arheoloških istraživanja,  očekivali 8m niže od platoa tvrđave. Kako uklanjanje zemljanog nasipa u tako velikoj visini  nije moglo  da se izvedi  bez prethodnog obezbeđenja temeljne jame i samih zidova tvrđave, angažovan je  projektant statike koji je nakon uvida u realno stanje dostavio proračun obezbeđenja  i tehnologiju iskopa.

IMG_2806_resize

Na predlog statičara su, iz bezbednosnih razloga, demontirani delovi bedema koji su predstavljali potencijalnu opasnost za nastavak radova na kopanju temeljne jame,  kako za izvođača tako i za objekte u podnožju  kule.

IMG_2813_resize

Tokom iskopavanja utvrđeno je da je dubina temelja  jugoistočne kule  na znatno višoj koti, na  dubini od 2m,  što je zahtevalo ponovno angažovanje statičara i izmenu-dopunu projekta statike. Novim statičkim rešenjem predviđena je izrada kružne betonske grede ispod postojećih temeljnih ostataka jugoistočne kule i utiskivanje 10 mega šipova na dubinu od 8-10m. Po završenom fundiranju, izlivena je AB ploča sa potpornim zidom prema projektu,  temeljna jama je zatrpana zemljom i ozidan je kružni zid jugoistočne kule u visini od 90sm.

IMG_4983_resize

Paralelno sa prvom fazom započeti su pripremni radovi i za drugu fazu. Zemljani radovi  na formiranju tehničkih rovova u okviru druge faze  su se izvodili ručno. Tehnički rovovi  su formirani  oko zidova  kako bi se došlo do originalnih lica  odakle  se nastavljala  njihova restauracija

Restauracija ostataka tvrđave vršila se uz poštovanje postojeće materijalizacije i načina zidanja. Zidovi tvrđave prosečne širine 2,4m  zidani su  upotrebom kamena krečnjaka u vidu trpanca  i sa  licima od  opeke starog formata u krečnom malteru. Obnovom jugoistočne kule i dogradnjom nedostajućih nadzemnih delova trasa istočnog i zapadnog bedema u visini od 90sm u potpunosti je obnovljen  nekadašnji gabarit  tvrđave.  Jugoistočna kula je  podignuta u visini parapeta kako bi se očuvala  njena  funkcija vidikovca, dok su preostale tri ugaone kule zadržane u postojećoj visini od oko 2m.

Projektom  restauracije i rekonstrukcije Zemunske tvrđave, nije bilo moguće predvideti obnovu i prezentaciju jugozapadne kule, jer prethodno sprovedena arheološka istraživanja nisu dala potrebne podatke o postojanju ulaza u kulu, zbog čega je jugozapadna kula  kao jedina u potpunosti ozidana i zatvorena kula,  nasuta  zemljom i ostavljena bez mogućnosti   pristup sa platoa tvrđave.

Prilikom iskopavanja tehničkih rovova sa spoljašnje strane jugozapadne kule otkrivena su dva naspramna lučno zasvedena ulaza u kulu i to jedan  prema unutrašnjem platou tvrđave, a drugi  prema letnjoj pozornici. Ulazi su  bili ispod sadašnjeg  nivoa terena  i preko njih se ulazilo u kulu na nivou originalnog poda  tvrđave. Ovo otkriće omogućilo je  prezentaciju  originalne kote poda citadele,  jedino moguće  u okviru jugozapadne kule, formiranjem betonskog stepenišnog kraka uz unutrašnju stranu južnog bedema.

Zadržana su dva postojeća pristupna stepeništa tvrđavi, na osi sever-jug. Glavno pristupno stepenište sa parkinga je sa postojeće pozicije ispred bedema translatorno pomereno i formirano u okviru bedema, na mestu i u širini nekadašnje kapije za ulaz u tvrđavu. Širina kapije je utvrđena na osnovu kamenog podesta ispred bedema koji je otkriven  prilikom otvaranja arhitektonske sonde. Širina  podesta se poklapala sa tragovima ostataka  bočnog zida kapije u okviru bedema.

Popločavanje  novih staza  na platou tvrđave usklađeno je sa postojećim, dok se ne steknu uslovi za izradu  celovitog  parternog uređenje platoa  koje će biti  predmet posebnog projekta.

Rok za završetak građevinskih radova je zbog opravdanih razloga produžen do novembra 2019. godine kada su radovi zvanično i završeni.

Paralelno sa izvođenjem građevinskih radova postavljeni su kablovi za dekorativno osvetljenje Zemunske tvrđave tera svetiljkima  i funkcionalno  osvetljenje platoa preko stubova.

Milenijumska kula nije  bila predmet radova.

Spomenik kulture, Zemunska tvrđava  je locirana  u prostornoj kulturno-istorijskoj celini Staro jezgro Zemuna, koja je proglašena  za kulturno dobro od velikog značaja za Republiku (Sl. glasnik SRS br.14/79).