Povodom napisa u medijima u vezi sa radovima koji se izvode na rušenju Nemačkog paviljona, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda javnost obaveštava sledeće:

Prostor na kome se nalazi Nemački paviljon deo je zaštićene okoline kulturnog dobra Staro Sajmište – Logor Gestapoa (Odluka o proglašenju, „Sl. list grada Beograda“ br. 16/87). Originalni projekat „Prvog beogradskog sajma“ iz 1937. godine nije obuhvatao prostor na kome se nalazi Nemački paviljon (koji je naknadno izgradjen) i granica kulturnog dobra poklapa sa granicom originalnog „Prvog beogradskog sajma“, što se jasno sagledava na grafičkim prilozima iz dokumentacije Zavoda koje su u prilogu.Zaštićena okolina kulturnog dobra obuhvata prostor u njegovoj neposrednoj blizini. Merama zaštite zaštićene okoline spomenika kulture ne podrazumeva se očuvanje objekata u postojećem stanju, već kontrolisana izgradnja koja ni na koji način (niti formom, niti sadržajem) ne sme ugroziti kulturno dobro.

 
Situacioni plan Prvog beogradskog sajma, 1937. godina
Prostorni prikaz Prvog beogradskog sajma, 1937. godina

Na delu zaštićene okoline, prema važećim urbanističkim planovima, kao strateška odluka grada još krajem osamdesetih godina HH veka, planirano je formiranje saobraćajnice (povezivanje ulice Vladimira Popovića i Bulevara Nikole Tesle sa pratećom infrastrukturom). Radovi na prosecanju saobraćajnice se sprovodeu skladu sa planskom dokumentacijom: Detaljni urbanistički plan (DUP) spomeničkog kompleksa „Staro sajmište“ („Službeni list grada Beograda“ br. 2/92), Prostorni plan područja posebne namene uredjenja dela priobalja grada Beograda – područje priobalja reke Save za projekat „Beograd na vodi“ („Službeni list grada Beograda“ br. 7/15) kao i Plan generalne regulacije gradjevinskog područja sedišta jedinica lokalne samouprave – grad Beograd, celine I-XIX („Sl. glasnik RS“ br. 20/16, 97/16, 69/17, 97/17, 72/21 i 27/22).

Podsećamo da je u skladu sa planskom dokumentacijom kojom je predvidjeno formiranje memorijalnog kompleksa, i u skladu sa Zakonom o Memorijalnom centru „Staro sajmište“ („Sl. glasnik RS“ br. 15/20) definisano da Memorijalni centar obuhvata odgovarajući prostor na levoj obali Save uključujući parcele kulturnog dobra „Staro sajmište – Logor Gestapoa“ i njegove zaštićene okoline.

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda u skladu sa zakonskom procedurom, definiše mere zaštite kulturnog dobra, odnosno njegove zaštićene okoline. U tom smislu od utvrdjivanja za kulturno dobro, preko učešća u izradi DUP-a i kasnijih urbanističkih planova, dakle već više od 30 godina ovaj Zavod nije odstupio od početnog stava da strateški interes izgradnje saobraćajnice u zaštićenoj okolini spomenika kulture ne može ugroziti samo kulturno dobro.Kao ilustraciju prilažemo izvod iz DUP-a sa inkorporiranim uslovima zaštite nepokretnog kulturnog nasledja koje je izradio Zavod davne 1990. godine.

Izvod iz Detaljnog urbanističkog plana spomeničkog kompleksa „Staro sajmište“ sa uslovima zaštite nepokretnog kulturnog nasledja, 1990. godina

Imajući u vidu značaj prostora kao i prvenstveno javni interes formiranja Memorijalnog centra sa pristupnom saobraćajnicom, kao stečenom planskom obavezom, nije moguće zadržavanje Nemačkog paviljona.

Očuvanje kulturnog nasledja je zajednički i opšti javni interes i nasledju se nanosi velika šteta ukoliko se ono koristi u dnevno-političke svrhe, medjusobno optuživanje, a posebno ako se koriste nepotpune informacije kojima se lako manipuliše javnost.