Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda je u okviru radova na restauraciji i sanaciji Spomenika Vuku Karadžiću organizovao dan za medije u sredu 30. novembra 2022. u Smederevu u ateljeu dr Zorana Kuzmanovića, vajara koji radi na restauraciji i konzervaciji bronzane skulpture Vuka Karadžića. Novinari su imali priliku da se upoznaju dokle su stigli radovi, da obidju atelje, a obratili su im se direktorka Zavoda Olivera Vučković, arhitekta Zora Tucić koji je uradio provekat i vajar Zoran Kuzmanović koji je objasnio ceo proces rada na obnovi skulpture.

Na osnovu Idejnog projekta sanacije i restauracije Spomenika Vuku Karadžiću koji je uradio Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 7. novembra 2022. godine, su otpočeli radovi na njegovoj obnovi.

U okviru radova na kompletnoj  rekonstrukciji spomenika do sada izvedeni radovi:

Organizacija i opremanje gradilišta: montaža ograde, postavljanje gradilišne table i tabli upozorenja, dopremanje vode i obezbedjivanje agregata; Montaža skele oko postamenta spomenika: izrada projekta skele, uzemljenje; Demontaža kamene obloge postamenta: kamene ploče, venac, masivi; Nabavka kamenih blokova za izradu ploča, venaca i blokova za izradu obloge postamenta spomenika; Nabavka podloški, nosača, ankera od nerdjajućeg čelika; Demontaža bronzane skulpture i livenih slova sa postamenta spomenika, pakovanje, utovar, odvoz do livačko-konzervatorske radionice; Pranje skulpture i livenih slova spolja i iznutra neabrazivnim metodama i odstranjivanje starih korodiranih ankera i njihovih veza sa bronzom; Sanacija armirano-betonskog jezgra postamenta.

Radovi u toku:

Postament

Obrada kamenih blokova, izrada ploča, venaca i blokova za oblaganje postamenta spomenika; Ugradnja podloški, nosača, ankera od nerdjajućeg čelika u zoni AB jezgra i izmedju ploča obloge; Montaža kamene obloge stepenastog dela postamenta sa zalivanjem prostora izmedju obloge i AB jezgra; Sanacija armirano-betonskog jezgra postamenta.

Skulptura

Laboratorijske analize bronze; Skidanje udebljanih slojeva naslaga patine i čadji ; Saniranje mikropukotina MIG-MAG i TIG postupcima zavarivanja

Planirani radovi:

Ugradnja podloški, nosača, ankera od nerdjajućeg čelika u zoni AB jezgra i izmedju ploča obloge; Montaža kamene obloge postamenta sa zalivanjem prostora izmedju obloge i AB jezgra; Hidrofobiranje i antigrafitna zaštita kamene obloge; Skidanje udebljanih slojeva naslaga patine i čadji; Ujednačavanje i dorada patine na celokupnoj površini skulpture i slova; Hemijska neutalizacija celokupne površine bronze; Nanošenje zaštitnog sloja na celoj bronzanoj površini; Ugradnja u skulpturu unutrašnjih ojačanja od nerdjajućeg čelika zajedno sa ankerima za trajnu vezu sa AB jezgrom postamenta; Montaža restaurisane skulpture i livenih slova na obnovljeni postament spomenika; Demobilizacija gradilišta.

Medjutim treba naglasiti da su pre ove kompletne rekonstrukcije, vršeni odredjeni konzervatorsko-restauratorski postupci u dva navrata. Prvi put 1954. godine, kada su vršene popravke granitnih ploča na postamentu, kao i četrdeset godina nakon toga 1995. godine, kada je, izmedju ostalog, obnovljeno betonsko jezgro postamenta.

Ideju o podizanju Spomenika Vuku Karadžiću pokrenula je Srpska književna zadruga na sednici Glavnog odbora 1920. godine, a nakon godinu dana otpočela je sa sakupljanjem priloga za njenu realizaciju. Deset godina kasnije, sa cele teritorije Srbije sakupljen je prilog u iznosu od 305.000 dinara. Na sugestije pojedinih umetnika i kulturnih radnika, medju kojima je i Uroš Predić, Srpska književna zadruga je odbacila prvobitnu zamisao o raspisivanju opštejugoslovenskog konkursa, a prihvatila je gotovu maketu Vukovog spomenika, koju je izradio vajar Djordje Jovanović. Po ugovoru koji je zaključen sa umetnikom, skulptura je trebalo da bude tri metra visine, livena u bronzi. Za njenu izradu, Srpska književna zadruga se obavezala da će umetniku isplatiti 300.000 dinara.

Jovanović je gipsani model skulpture 1932. godine preneo u Prag, gde je potom izradio model spomenika u dogovorenoj veličini i izlio ga u bronzi. Godine 1933. skulptura Vuka Karadžića stigla je u Beograd, a naredne četiri godine će čekati na odredjivanje lokacije i postavljanje. Neki od predloga bili su da se skulptura postavi u Studentskom parku, izmedju spomenika Dositeju Obradoviću i Josifu Pančiću, u parku kod Železničke stanice ili pred kafanom „Albanija“. Posle mnogobrojnih polemika oko lokacije, Gradsko veće je 23. jula 1937. godine, odlučilo da se za podizanje spomenika Vuku Karadžiću ustupi mesto na uglu ulice Kralja Aleksandra i Geteove (današnja Ruzveltova), u parku Ćirila i Metodija. Svečano je otkriven u okviru proslave stopedesetogodišnjice Vukovog rodjenja, 07. novembra iste godine.

U Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 18. decembra 1964. godine, sastala se komisija za utvrdjivanje spomeničkih svojstva spomenika Vuku, gde je navedeno kako je to jedini monumentalni javni spomenik ovoj zaslužnoj ličnosti u Beogradu. Komisija je odlučila da spomenik Vuku Karadžiću ima svojstvo spomenika kulture.