Palata „Albanija” podignuta je na mestu stare istoimene kafane iz prve polovine XIX veka, za potrebe Hipotekarne banke Trgovačkog fonda Kraljevine Jugoslavije. U konkursu za izgradnju palate su učestvovala 84 kandidata, ali prva nagrada nije dodeljena. Projekat arhitekata Branka Bona i Milana Grakalića iz Zagreba je izazvao najveću pažnju, ali ga je po mišljenju investitora bilo potrebno razraditi i dopuniti. Posao je poveren arhitekti Miladinu Prljeviću. Posebno značajnu ulogu je imao inženjer statičar Djordje Lazarević, sa rešenjem konstruktivnog sistema od visokokvalitetnih materijala, o čemu govori podatak da saveznička bomba od pola tone koja je pala na zgradu tokom Drugog svetskog rata, nije uspela da je sruši.

Gradnja je započeta 16. jula 1938. godine, a završena 20. oktobra 1939. godine. Monumentalnog izgleda, sa značajnim konstruktivnim i arhitektonskim novinama, palata „Albanija” je predstavljala izuzetan gradjevinski poduhvat na Balkanu i do podizanja Beogradjanke bila najviša zgrada u Beogradu. Po mnogo čemu remek delo svog vremena, sagradjena je za samo 15 meseci, što je za tadašnju gradjevinsku praksu bio izuzetno brz period.

Nalazi se na uglu glavne prestoničke Ulice knez Mihailove br. 2–4 i Kolarčeve. Ima četiri sprata ispod nivoa zemlje, trinaest iznad i visinu od 53m. Oblikovana je u internacionalnom duhu modernizma tridesetih godina XX veka sa originalno rešenim fasadama. Slobodne osnove u skladu sa svojom karakterističnom ugaonom pozicijom, ima naglašen vertikalizam i ravno završenu petu fasadu. Izrazita monumentalnost gabarita objekta je ublažena postavljenjem na neku vrstu postamenta koji čine prizemlje i mezanin. Iako je odlikuje bezornamentalni tretman fasada, prisutan je odredjen nivo dekoratizma u stilu ar dekoa. Poseban likovni akcenat na objektu predstavlja oplata fasade, nekada obložena zelenkastim italijanskim mermerom „ćipolinom”, a nakon rata plavičasto-sivim mermerom.

Karakteristične markantne pozicije, predstavlja prostorno-urbanističi akcenat Terazija i jedan od prepoznatljivih simbola Beograda. Pored njene arhitektonske vrednosti, ostaće i zapamćena u istoriji Beograda kao mesto sa čijeg se vrha zavijorila jugoslovenska zastava, 20. oktobra 1944. godine kao simbol pobede Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i Crvene armije nad okupatorom. Palata „Albanija” je utvrdjena za spomenik kulture 1984. godine.